Polumjesec sa zvijezdom

Već se na hrvatskim frizaticima heraldički motivi javljaju kao dominantna tema. To se posebno odnosi na prve poznate tipove hrvatskih frizatika koje je kovao kralj Andrija. Iako će biti potrebno načiniti reviziju atribucija koje je načinio Renđeo u svojim kapitalnim djelima, njegove nam atribucije ipak omogućuju opći uvid. Andrija preuzima osnovni izgled frizatika, i isto tako motive kula - crkvenih tornjeva. Sličnost tih kovova s frizaticima zacijelo ima svrhu učiniti te novce prihvatljivima onima koji su navikli koristiti frizatike.

No na njegovu novcu javljaju se motivi koji točno definiraju tko kuje taj novac. To su prije svega grbovi Arpadovića. Na njegovim novcima možemo uočiti tendenciju da se istaknu motivi: vladar-vladarska kuća / grb - distinktivna oznaka za Slavoniju. Kao distinktivna oznaka rabi se uglavnom polumjesec sa zvijezdom, koji se javlja kao grbovni zemaljski simbol hrvatskih zemalja. Njegova se uporaba nastavlja i na kasnijim frizaticima, a javlja se i u vrijeme slavonskih banovaca na nižim nominalama, poludenarima i bagatinima, i to umjesto kune. (Renđeo, 1936.; Benažić, 1997.) To upućuje na to da su ova dva simbola na neki način zamjenjiva. Na ranim slavonskim banovcima polumjesec sa zvijezdom nalazi se na reversu iznad patrijarhalnog križa. Njemu nasuprot nalazi se zvijezda (sunce?).

Hrvatski frizatici iz doba Andrije II. Vidljiva je heraldička orjentacija pri izboru motiva

U to se vrijeme kuna na aversu nalazi između dvije zvijezde, koje se nalaze iznad i ispod 79 nje. Dolaskom nove dinastije Anžuvinaca gornju zvijezdu na aversu mijenja kruna. Ovo je vjerojatno vezano s krunidbom Karla Roberta 1300. u Zagrebu. U Ugarskoj se kruni tek 1308. Anžuvinci će isto tako na revers umjesto zvijezde i polumjeseca sa zvijezdom staviti sa svake strane križa po jednu pticu. Otada polumjesec sa zvijezdom s reversa prelazi na avers i zamjenjuje jednu zvijezdu, što pokazuje njegovu ključnu ulogu u simboličnoj poruci koju novac nosi. Kao zemaljski simbol on nije smio biti izostavljen s novca. Mjesečeva simbolika na reversu, iznad križa, svakako je bila vezana s mističnom ulogom koju Sunce i Mjesec imaju tijekom Isusove krucifikacije.

Sunce i mjesec standardni su dio ikonografskog prikaza krucifikacije. Ako se takav simbol premješta ispod nogu kune, tada i kuna mora imati neko simbolično značenje, u koje će se polumjesec sa zvijezdom uklopiti.

Slavonski banovac iz doba Anžuvinaca.
Kad ptice zamjenjuju zvijezdu i polumjesec, polumjesec dolazi na avers.

Na nekim spomenicima umjesto kune za grb Slavonije stoje tri hrta. Ovaj je grb Vitezović stavio kao grb "podunavskih Slavena", međutim, stavljajući u naslov slavonskoga grba "Grb sadašnje Slavonije" - stavio je grb s tri hrta u vremensku relaciju, s grbom na kome je kuna između Save i Drave. Jer što bi to bio grb "nekadašnje" Slavonije i koja bi to Slavonija bila.

Ivan Voršić (Artis heraldicae notitia..., Zagreb, 1772.) navodi za grb "Slavonije" "u zelenom štitu tri bijela psa". Grakalić misli da se radi o pogrešnom opisivanju ili falsifikatu (Grakalić, 1990.: 53). Da grb s tri hrta - kao grb Slavonije ipak nije pogreška ljudi nevještih heraldici, svjedoči to što se on javlja na mjestima i od autora koji su sami garanti autentičnosti upravo, ili između ostalog, na polju heraldike. Grb Slavonije, s tri hrta, u društvu grbova Hrvatske i Dalmacije, nalazi se na krilnom oltaru Sv. Ladislava u Zagrebačkoj katedrali. (Enciklopedija Jugoslavije, sv. 2., Zagreb, 1982.; Jugoslavenski leksikografski zavod, natuknica BOBIĆ, (Bubich, Budich, Wobich), Bernardo, aut. A. D. = Ana Deanović.).

Teško je vjerovati da Zagrebački kaptol ne bi znao koji je grb Slavonije, tim prije što je Zagrebački kaptol bio locus credibilis ("vjerodostojno mjesto"), tj. obavljao je poslove javnog bilježnika (notarijata), ovjerovljenje isprava i si. Iste je poslove obavljao vjerojatno već od svog osnutka (najstarija sačuvana listina koju je izdao kao locus credibi-lis datirana je s 1228.). Kralj Andrija II. 1231. ozakonjuje to u početku običajno pravo na području kraljevine, a 1867. loca credibilia ukidaju se uvođenjem javnog notarijata.

Kao locus credibilis kaptol izdaje i autentične kopije i druge prijepise, ali isto tako šalje svoje ljude prilikom raznih sporova, naročito oko razvoda međa, da utvrde uzrok spora, o čemu bi izdavali isprave (Gulin, 1980.: 43). Ti su poslovi zahtijevali pravna znanja, a to je u srednjem vijeku uključivalo heraldiku. Sljedeći grb s tri hrta nalazi se na karti Ilirika / Hrvatske (zajedno sa šahovnicom, dalmatinskim i bosanskim grbom - u tom skupu on je nedvojbeno grb Slavonije, kao četvrte od "Iliričkih", tj. hrvatskih kraljevina). Potpisao ju je J. Blaeu, a posvećena je hrvatskom banu Petru Zrinskom.

Karta je izišla u nekoliko izdanja, kao samostalna zapravo nadopuna prvom izdanju Lucićeva djela De Regno Dalmatiae et Croatiae, kao prilog uz šestu knjigu, propustom u prvom izdanju izostavljena; zatim u kasnijim izdanjima istog djela; nadalje objavljena je i u nekoliko izdanja atlasa koji je izdavala obitelj Blaeu - Atlas Maior sive Geografia Blaviana, od 1668., a naknadno je unesena i u izdanje iz 1663. (II. sv. 33. karta; u nekim izdanjima u VI. sv. nakon str. 8. s posvetom J. Blaeua banu Petru Zrinskom) (Pandžić, 1978.: 73. si. nasl. str.; Kurelac, 1994.: 97-107; Kurelac, 1977.: 122-127). Činjenica da kartu rabi Lučić, jedan od naših najboljih historiografa, te da je ona posvećena hrvatskom banu iz roda Šubića-Zrinskih, pokazuje da su dobri heraldički razlozi uporabe ovog grba.

Nadalje, grb s tri hrta nalazi se na povelji bratovštine Sv. Jeronima u Rimu iz 1585. g., koju su podjeljivali hodočasnicima (i opet zajedno s grbovima Hrvatske, Dalmacije i Bosne) (Šanjek, 1988.: 105). Taj je zavod ustanovljen između ostalog, pa čak i prvenstveno, zbog pomaganja školovanja Hrvata u Rimu - a heraldika je jedan od predmeta koji se tada uči na univerzitetima. Na povelji Bratovštine Sv. Jeronima nalazi se amblem bratovštine (Zbora). Amblem prikazuje Sv. Jeronima u poluklečećem stavu (desno koljeno na stijeni - pokajanje u pustinji) ispred križa, do njega leži lav, a podno križa su kardinalski šešir i Biblija (koju je Sv. Jeronim preveo na latinski); sliku okružuje elipsasti obrub unutar kojeg je natpis ("Societas S. Hieronvmi Nationis Illvricorum Albae Urbis"); u kutovima izvan obruba nalaze se grbovi Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i Bosne (bosanski: na crvenu polju pregibljena desnica sa sabljom, iznad nje ležeći bijeli (srebreni) mjesečev srp, iznad njega bijela zvijezda).

Otisak tog amblema na jednom listiću poslao je Ivan Lučić tajniku Petra Zrinskog Forsallu. Uz grbove je svojom rukom nadopisao na marginama kojoj kraljevini pripadaju uz kratak opis grba. Uz grb Slavonije jasno stoji da se radi o psima u trku (crvenima - cani rossi) na bijelu polju (reprodukcija: Kurelac, 1994.: 131; tekst str. 102). 83 U Fojničkom grbovniku za Slavoniju nalaze se tri kunolika psa s ogrlicama oko vrata (si. Grakalić, 1990., kod str. 17). Pojava paralelnog grboslovlja upućuje i na mogući paralelizam u simbolici, odnosno na neke moguće sveze između simbola koji se zamjenski rabe. Ta bi nam sveza mogla pomoći pri razjašnjavanju simbolike kune. Iako nam se zamjena simbola može naizgled učiniti čudna, ona je zapravo u simbolici pravilo. U kršćanskoj simbolici, na primjer, Krista simbolički mogu zamijeniti i jaganjac, i riba, i križ, i mnogi drugi simboli, između ostalog i jedna životinja iz porodice kuna - hermelin.

Pojava hrta kao zamjenskog simbola za kunu u kasnijoj hrvatskoj heraldici, jasno pokazuje da, bez obzira na to kakva je bila uloga kune u gospodarskom životu Hrvatske, njezina simbolika nije bila vezana samo uz taj gospodarski aspekt. Hrt se kao zamjena za kunu javlja nakon što je kuna službeno postala grbom Slavonije. Javlja se u krugovima ljudi koji su znali za grb kune, a neki su se od njih, poput Zrinskih ili Zagrebačkoga kaptola svakako susretali s pečatom slavonskog plemstva na komu se novi grb nalazio. Taj su pečat i sami koristili kao banovi i članovi sabora, i Zrinski i pripadnici Kaptola. Dakle, nije moglo biti zabune niti nepoznavanja grboslovlja pri uporabi grba s tri hrta za grb Slavonije.