WAHRHEITSTALER: Šaljivi talir hercega Heinricha Juliusa od Braunschweig-Wolfenbiitela iz 1597. i 1598. g. Kovan je u povodu pobjede kod Kugentala. Na jednoj je strani prikazana gola figura koju pogađa Istina, dok na zemlji leži uplašena Laž. Ova alegorija predstavlja triumf hercega nad protivnicima. Taliri su kovani u Gosslaru u mnogo varijanti.

WAPPENTALER: (njem. grbovni talir).
Naziv za talir, na kojem je prikazan potpuni grb vladajuće dinastije.

WARK: U Etiopiji naziv za strani novac, koji je korišten do XIX st. kada se počeo kovati vlastiti, moderan novac.

WARN: Jedna od novčanih jedinica u Koreji, do novčane reforme u 1892. g. 100 mun = 10 yang = 1 W.

WATERLOO-TALER: Spomen novac (talir) kraljevine Hannover, kovan u povodu 50. obljetnice pobjede nad Napoleonom I kod \Vaterlooa (18. lipnja 1815.). Na aversu je glava kralja Georga V Hanoverskog (1851.—1866.), a na reversu lovorov vijenac i unutar njega natpis u 7 redova: DEN SIEGERN BEI WATERLOO GEWIDMET AM 18. JUNI 1865. Kovano ih je 15.000 komada.

WEIDENBAUMTALER: Naziv za seriju talira, koje je kovao grof Wilhelm II od Kassela (1627.— —1637.). Na aversu je štit s grbom, na reversu ispod imena boga (koje bliješti), vjetar savija palmu u koju je udario grom. Naokolo je natpis: DEO VOLENTE HUMILIS LEVABOR. Natpis i slika se odnose na doba Tridesetogodišnjeg rata. Kovane su i nominale od 1/2 i 1/4 talira.

WENDENTALER: Veliki srebrni novac od 2 marke grada Luneburga iz 1541. g. težine 28,70 gr. Vendenskog novčanog saveza (Wendischer Munzverein). Na reversu su grbovi Wismara, Rostocka i Stralsunda, na aversu Lubecka, Hamburga i Luneburga.

WENDISCHER MUNZVEREIN: (Vendenski novčani savez).
Savez, koji je 1379. g. sklopljen između hanseatskih gradova Lubecka, Hamburga, Wismara i Luneburga. Od 1381. g. su mu se pridružili Rostock i StralsiuHL Savez je postojao do 1569. g.

WESPENTALER: ponekad se saziva i MUCKENTALER, a kovao ga je Heinrich Julius od Braunschweig-Volfenbutela 1599. g. Na reversu je prikazan lav napadnut od 10 ustaničkih osa, a iznad glave mu lebde orao i sunce, simboli careve zaštite i milosti. Na aversu je 12 grbova u lovorovim vijencima a naokolo je natpis.

WEWELINGHOFER: Mali, debeli dvostrani pfenig Westfalije, koji je vjerojatno počeo kovati car Friedrich II (1212.—1250.) u Dortmundu, a potom biskup Konrad von Hochstaden {1238.—1261.) u Soestu, pa Balduin od Osnabrücka (1259.—1264.) i Ludolf od Münstera (1226.—1248.), kovani u Marku i Lippe. Zbog toga, što je kalup za novac bio veći nego što je bila veličina pripremljenih pločica metala za kovanje, vrlo su rijetki komadi s potpunim kružnim natpisom. W. su kovani sve do XV st. Naziv je dobio u drugoj polovici XIV st. po biskupu Münstera Florenzu von Wewelinghofenu (1364.— —1379.).

WHAN: Krupni novac Koreje, koji je uveden u promet poslije 1892. g. 100 fun = 1 yang; 5 yang = 1 W.

WIENER PFENNIG: (Bečki pfenig).
Srebrni novac Austrije, kovan još za Rudolfa Habsburškog (1273.—1291.). Bio je nepravilna oblika, a na jednoj je strani prikazana glava. Smatralo se da je kovan u Beču, po čemu je i dobio ime. W. P. je bio u prometu do XVI st.

WILHELMS D'OR: (zlatni Wilhelm).
Naziv za dvostruki pruski pistol, kovan za kralja Friedricha Wilhelma I 1737. g. Na aversu je portret kralja, a težio je 12,245 gr.

Isti je naziv korišten i za pistol hercoga braunšvajskoga Wilhelma (1830.—1884.), kao i za zlatni nizozemski novac, koji ie još nazivan i GOUDEN WILLEM, u doba Wilhelma I i II.

WITTEN: Naziv za srebrni novac vrijednosti 4 pfeniga, koji se počeo kovati u Lubecku 1325. g. Razlikovao se od ostala novca svojim bijelim sjajem, a dobivao se specijalnom obradom metala. Od 40-tih godina XIV st. počeo se kovati i u hanseatskim gradovima (Hamburg, Wismar i dr.). S vremenom je sadržaj srebra u njemu opadao. Težina W. u drugoj polovici XIV st. bila je 1,34 gr, da bi 1410. g. pala na 1,17 gr. Na aversu je pretežno grb ili križ, dok je na reversu naziv grada i religiozni natpis na latinskom jeziku. Početkom XVI st. on je u hanseatskim gradovima zadnji put kovan, od 1502. do 1512. g. U XIV i početkom XV st. kovan je i u drugim gradovima i kneževinama sjeverne Njemačke (Mecklemburg, Holstein, Bremen, Hannover, Oldenburg), a emitiran je i u Pomeraniji tijekom XVII—XVIII st, gdje je bio vrijedan 1/2 šilinga. U XIV st. kovan je u Danskoj i Norveškoj.

WON: U prošlosti a i u novije doba naziv korejske novčane jedinice. Od 1902.—1910. g. 1 W = = 100 chona, no u to doba vrijednost od 1 W nije kovana, nego od 1/2, 10 i 20 chona i 1/2 W u srebru, te od 5, 10 i 20 W u zlatu. Od 9. rujna 1948. W. je nacionalni novac NDR Koreje, i 1 W = 100 chona. I u Južnoj Koreji je W. novčana jedinica; 1 W = 100 hwana, a od 10. lipnja 1962. 1 W = 100 chona.

WORMSER RENTGELD: Naziv za novac kovan u gradu Wormsu 1626.—1628. g. u doba novčane krize izazvane Tridesetogodišnjim ratom. Kovan je ALBUS s natpisom RENTEGELD i pfenig sa slovima R-G, a emitirala ga ie rentna uprava grada (Rentamt, Rentkammer).